Predavanje „Hrvati Boke Kotorske jučer, danas, sutra – kulturološko-politički pregled“

U nedjelju, 22. lipnja 2025, u prostorima Doma Hrvatske katoličke župe München održano je predavanje pod naslovom „Hrvati Boke Kotorske jučer, danas, sutra – kulturološko-politički pregled“. Događaj su zajednički organizirali Hrvatska kuća, Akademski Krug HKŽ i Hrvatski generalni konzulat u Münchenu. O temi su govorili sa Sveučilišta u Zadru prof. dr. Vanda Babić Galić posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordana Grlića Radmana te prof. dr. Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik u Zagrebu.

Susret je započeo pozdravnim riječima i predstavljanjem sudionika. Okupljene je pozdravio župnik HKŽ München fra Petar Klapež, koji je na početku uputio i blagoslov. Inicijator predavanja, dr. Tomislav Đurasović, istaknuo je posebno zadovoljstvo što se skup održava u prostoru koji je nekada blagoslovio kardinal Joseph Ratzinger, kasniji papa Benedikt XVI., te u godini kada se obilježava 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva, kralja Tomislava i crkvenih sabora. Tom je prigodom zahvalio svima koji su podržali realizaciju događaja, među kojima su fra Petar Klapež, generalni konzul Republike Hrvatske Vladimir Duvnjak, dr. Neda Caktaš, predsjednica Hrvatske kuće, te Ante Mori, voditelj Akademskog kruga pri HKŽ München.

Predavače su publici predstavili Vladimir Duvnjak i Neda Caktaš, dok je program vodio Orlando Medo u formi intervjua, te su dotaknute brojne povijesne i suvremene teme vezane uz položaj Hrvata u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori. Predavači su, odgovarajući na pitanja, publiku poveli na zanimljivo putovanje kroz bogatu prošlost toga kraja. Tom su prigodom citirane i riječi blaženog Alojzija Stepinca: „Svaki kamen u Boki Kotorskoj govori hrvatski“, kao i poznati stih fra Andrije Kačića Miošića: „Ej, Kotore, gnijezdo sokolovo“.

Kotor je predstavljen kao dragulj hrvatskoga identiteta na jugu, a istaknuta je i misao da Boka Kotorska predstavlja zajedničku baštinu svih Hrvata. Spomenuta su marijanska svetišta Gospe od Škrpjela i Gospe od Milosti, nastala u 15. stoljeću, kao svjedočanstvo dugotrajne pobožnosti hrvatskog naroda prema Blaženoj Djevici Mariji.

Naglašeno je kako je Boka početkom 19. stoljeća bila dio Dalmacije, što se jasno očituje u tadašnjim zapisima. Ideje ilirskog pokreta ondje su naišle na plodno tlo, a narodni preporod u Dalmaciji šezdesetih godina 19. stoljeća odražavao je težnje Bokelja za ujedinjenjem Dalmacije s Hrvatskom. Brojni tiskani izvori toga razdoblja svjedoče o buđenju nacionalne svijesti.

S čak tridesetak katoličkih crkava, Kotor potvrđuje važnu ulogu Crkve u očuvanju hrvatskog naroda, osobito u teškim vremenima. Sakralna baština očuvana je zahvaljujući ustrajnosti vjernika i donacijama. Istaknuta je i Bokeljska mornarica kao najstarija aktivna mornarica na svijetu, čija se tradicija njeguje u Kotoru, Dubrovniku, Puli, Splitu i Zagrebu, a koja je povijesno bila povezana s Katoličkom Crkvom.

Uz bogatu baštinu i pozitivne primjere, otvorena su i pitanja o demografskom opadanju hrvatske zajednice u nekim crnogorskim gradovima te o mogućnostima potpore Hrvatske Hrvatima u Boki Kotorskoj. Zaključeno je da hrvatski identitet treba snažnije njegovati riječju i djelom te da se od te baštine ne smije odustati. Također je istaknuta potreba europske perspektive Crne Gore.

U duhovnom smislu naglašena je važnost molitve sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću, zaštitniku Boke, kao i molitve za svećenike koji djeluju na tom području.

Nakon izlaganja uslijedila je dinamična rasprava s publikom, a druženje je nastavljeno u ugodnoj atmosferi uz domjenak.